Maslina Sorte maslina Autohtone

Autohtone vrste maslina

Sorte maslina na ovim područjima

Domaća ulja, dobivena iz naših, hladnijih krajeva, aromatičnija su i zdravija (imaju bolji odnos masnih kiselina), nego što su to ulja iz južnih krajeva Europe ili iz Afrike. A upravo zbog visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina, oleinske kiseline i velike količine antioksidanata - polifenola, maslinovo je ulje dokazani preduvjet zdravog načina življenja.
Naša maslina i njen proizvod –ulje već od najranijeg doba privlači pažnju i nju je rimski pisac Colimella (I. st. n. e.) definirao kao “Olea prima omnium arborum est” (maslina je kraljica svih stabala). Obzi-rom da je stablo krajem jeseni puno sokova i plodova, rana jesenska zahlađenja i mrazovi mogu uništiti, ne samo sav godišnji urod, već i cijele nasade. Agroekološki uvjeti u Istri predstavljaju rubno sjeveroistočno područje rasprostranjenosti masline, a upravo je temperatura jedan od osnovnih čimbenika koji određuju ovaj areal. Donje temperaturne granice koje može maslina podnijeti bez oštećenja variraju ovisno o nizu drugih faktora. Poznato je da su u Istri kao najsjevernijem prostoru uzgoja masline u RH u pojedinim godinama od niskih temperatura stradali cijeli nasadi, te je nakon toga obavljana ponovna obnova.

Godine u kojima su nastale značajne štete ili su nastale štete različitih posljedica su: 1929, 1940/41, 1956, 1963, 1971, 1985, 1995/96. Problem šteta od niskih tempera-tura na maslinama nije još dovoljno istražen, tako da su utvrđene znatne razlike između stabala u istim pedoklimatskim uvjetima kao i razlike u utjecaju niskih temperatura na isti kultivar u različitim klimatskim uvjetima. Gornja visinska granica, koju uz veći faktor rizika, može podnijeti stablo masline kreće se do 400 metara nadmorske visine. No, unatoč svim problemima s kojima moraju računati domaći maslinari, utješna je činjenica da su domaća ulja, dobivena iz naših, hladnijih krajeva, aromatičnija i zdravija (imaju bolji odnos masnih kiselina) nego što su to ulja iz južnih krajeva Europe ili Afrike. A upravo zbog visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina, oleinske kiseline i velike količine antioksidanata - polifenola, maslinovo je ulje dokazani preduvjet zdravog načina življenja. Učestala istraživanja posljednjih godina stalno potvrđuju da je «mediteranski tip» preh-rane, temeljen na jelima sa značajnim udjelom maslinovog ulja, najzdraviji. Smatra se da se najstarija maslina u Istri nalazi na Brijunima, a pretpostavlja se da ima oko 1200 godina. Iako o maslinovom ulju postoje zapisi iz antičkog doba od nekoliko čuvenih grčkih i rimskih pisaca, koji u svojim zapisima do nebesa uzvisuju vrsnoću i profinjenost maslinovog ulja iz Istre, o sortimentu i broju stabala u ondašnje doba malo je poznato.

 

 


Posebnost istarskog poluotoka u uzgoju maslina očituje se u tome što je dvotisućljetnom tradicijom i izuzetnom marljivošću istarskog čovjeka na tom prostoru stvoreno nekoliko specifičnih autohtonih istarskih sorata.


 

Autohtone vrste

 

Črnica

 

Porijeklo

Stara domaća sorta, najviše se uzgaja na sjevernim maslinarskim područjima Istre (Buzet, Buje, Umag, Novigrad, Motovun, Oprtalj).

Agrobiološka svojstva

Biljka jakog, bujnog rasta, izraženog razvoja debla, široke krošnje, grane čvrste i duge. Rodne grančice duge, gipke, guste. List velik, kopljast, srebrne sivomaslinaste boje. Plod srednji do velik, na dugoj peteljci. Većina stabala je stradala od niskih temperatura 1929. godine, ali su se brzo obnovila cijela stabla uzgojem mladica koje su potjerale iz panja.

Rodnost

Dobra i redovita

Oplodnja

Stranooplodna sorta. Uzgaja se sa ostalim domaćim sortama buga, belica i dr.

Otpornost na nametnike

Dobra na uobičajene štetnike.

Kvaliteta ulja

Izvanredna. Daje svježe ulje izražene pikantnosti, gorčine, slatkog okusa i mirisa na plod masline.

 

Istarska bjelica

 

Porijeklo

Raširena u Istri i Kvarneru.

Agrobiološka svojstva

Biljka srednje bujnog rasta, krošnja gusta s tendencijom rasta u visinu. Grane uspravne, dugačke, čvrste, rodne grančice ravne ili blago povijene. List spiralan, zelene boje. Plod jajolik, srednji, u zriobi svijetložut, ponekad sa ljubičastim nahukom. Otporna na niske temperature i vjetar (buru).

Rodnost

Obilna, redovita, visoki randman ulja. Mlade biljke kasno dolaze u rod.

Oplodnja

Stranooplodna. Preporučeni oprašivači: leccino, frantoio.

Otpornost na nametnike

Osjetljiva na maslininu muhu.

Kvaliteta ulja

Izvrsna. Ulje ove sorte prepoznaje se po jako naglašenoj pikantnosti i gorčini. U pozadini ovih poželjnih i prirodnih svojstava jedva se zamjećuju ostala pozitivna svojstva.

 

Buža

 

Porijeklo

Najraširenija je domaća sorta u Istri.

Agrobiološka svojstva

Sorta sa većim brojem biotipova, i sinonima (burgaca, morgaca, domaća, gura), stoga postoje i određene morfološke razlike u bujnosti, veličini lista i ploda. Biljka jakog, bujnog rasta, rustikalna, krošnja gusta s tendencijom širokog rasta u visinu, uz redovitu rezidbu okruglastog oblika sa dobro razvijenim granama. Grančice uspravnog rasta, rodne grančice povijene. List srednji, eliptičnokopljast, maslinaste boje sa sivim naličjem. Plod srednji do velik, ovisno o biotipu, jajolik, blago asimetričan, potpuno zreo tamne boje. Zahtijeva tople i zaštićene položaje.

Rodnost

Uz pravilnu agrotehniku, redovita, u pojedinim godinama zna preroditi.

Oplodnja

U cvatnji osjetljiva na nepovoljne vremenske prilike (magla, rosulja, jači vjetar). Uglavnom se uzgaja sa ostalim domaćim sortama: moražola, karbonaca, rošinjola, buža puntoža, buža minuda. Kao dobri oprašivači pokazale su se introducirane sorte poput leccina, pendolina i ostalih.

Otpornost na nametnike

Osjetljiva je na: paunovo oko, maslininu muhu, maslinina moljca, maslininog medića, čađavicu.

Kvaliteta ulja

Izvrsna, kombinirana namjena. Ukoliko se bere u početku žućenja ploda, daje ulje izvanredne kvalitete, izraženog svježeg mirisa, ugodne gorčine i izražene pikantnosti. Ukoliko se bere kad završava tamnjenje ili kad se mijenja boja ploda, tada daje slatko ulje, zaokruženog, voćnog mirisa po plodu masline, bez jače izražene arome.

 

Rošinjola

 

Porijeklo

Domaća sorta, najviše se uzgaja u južnom dijelu Istre (Vrsar, Rovinj, Vodnjan).

Agrobiološka svojstva

Biljka je srednje bujnosti čak i u optimalnim agroekološkim uvjetima, položaj grana raširen, usmjeren prema širem i osvjetljenijem prostoru. Krošnja je kompaktna, okruglasta, gusta, sa brojnim grančicama i puno lišća, grančice sa kratkim internodijima. List tamnozelene boje, na rodnim grančicama tupo zaobljen, na vodopijama, drvnim i mješovitim grančicama vrh lista blago šiljat. Plod simetričan, srednje mali (2,5 g), jajolik, u zriobi tamnoljubičaste boje s brojnim pjegicama.

Rodnost

Uz pravilnu agrotehniku redovita i stalna.

Oplodnja

Unutar vrste sa domaćim i introduciranim sortama.

Otpornost na nametnike

Zbog guste krošnje često je napadaju štitaste uši koje su uzrok pojavi gljive čađavice; dobra na ostale uobičajene bolesti i štetnike.

Kvaliteta ulja

Dobra uljarica intenzivnog mirisa, izraženog pikantnog okusa i umjerene gorčine

 

Vrijeme u Istri

Video

Marketing

Naši partneri

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 6 

Statistika

Posjete Sadržajima : 86433